Menu
s
0 Comments

Pitanje 1.
Što je to »pozitivna psihologija«? Kakva je njezina temeljna filozofija?

Odgovor:

We Will Write a Custom Essay Specifically
For You For Only $13.90/page!


order now

Pojam pozitivna psihologija najbolje opisuju Linley et al. (2006; u Rijavec i Miljkovi?, 2006) koji ju definiraju kao „znanstveno istraživanje optimalnog ljudskog funkcioniranja” koje istražuje utjecaj pozitivnih misli i promatra koje postupke ljudi dobro ?ine u životu da bi bili sretniji i zadovoljniji, te kojima poboljšavaju osobne vrednote i vijednosti življenja.

Temeljna filozofija pozitivne psihologije je psihologijski pristup ka pozitivnom ljudskom ponašanju i djelovanju na negativne aspekte, te nastojanje da ljudi ovladaju otvorenijim i prilagodljivijim pristupom u me?uljudskim odnosima kojim bi se uspostavila emocionalna ravnoteža i ve?i stupanj tolerancije što doprinosi razvoju promatranja ljudske psihološke fleksibilnosti u ponašanju.

Pitanje 2.
Kako i zašto je u psihologiji došlo do razvoja nove psihološke grane ili ?ak paradigme?

Odgovor:

Nova psihološka grana razvila se iz razoga što su ve?ina psiholoških istraživanja bila neutralna i što su zapravo prevladavala istraživanja sa negativanog psihološkog aspekta.

Pozitivna psihologija razvila se kao paradigma humanizma koje prou?ava samo dobro u ljudskom ponašanju, te naglašava ljudsku slobodu i dostojanstvo. Kao humanisti?ka psihologijapozitivna se psihologija usmjerila na prou?avanje dobrog i lošeg u ljudskom ponašanju sa pozitivnog aspekta, promatranjem pozitivnog ljudskog razvoja s naglaskom na važnost poštivanja osobnog izbora i nadogradnje ljudske tolerancije u smjeru rasta potencijala na dobro ponašanje i pozitivno razmišljanje.

Pitanje 3.
Je li pozitivna psihologija zapravo poziv pozitivnom mišljenju, koje je ve? neko vrijeme vrlo rašireno u popularnoj psihologiji pa i u popularnoj kulturi? Ako nije, kakve su razlike izme?u pozitivnog mišljenja i pozitivne psihologije?

Odgovor:

Kako se pozitivna psihologija bavi empirijskim istraživanjima dobrog i lošeg u ljudskom ponašanju može se re?i da nije pozitivna psihologija poziv pozitivnom mišljenju jer se ona bavi prikupljanjem podataka o ljudskom ponašanju i djelovanju na negativne životne doga?aje kako bi se približili pozitivni aspekti kojima bi se razvijali pristupi i procesi za ostvarenje pozitivnih ishoda te stvorio napredak ka pozitivom razmišljanju.

Pozitivno mišljenje za razliku od pozitivne psihologije uvijek poziva ljude na pozitivnost, što nije realno u životnim situacijama u kojima zbog takvog pristupa može do?i do iskrivljenih zaklju?aka i loših odluka i postupaka. Dakle pozitivno mišljenje može ponekad i odmo?i u odre?enim slu?ajevima u kojima se nebi sagledavala i mogu?a negativna djelovanja ljudskog ponašanja.

Pitanje 4.
Za bolju predodžbu o tomu što je pozitivna psihologija, molim vas, opišite tri tipi?na koncepta ovoga psihološkog pristupa.

Odgovor:

Tipi?ni koncepti pristupu pozitivne psihologije mogu se opisati kao ?imbenici koji pozitivno utje?u na ljude i ?ini ih sretnijima i zadovoljnijima u životu, a to su prema Seligman i Csikszentmihalyi (2000; u Rijavec i Miljkovi?, 2006):

• Pozitivna subjektivna iskustva
• Pozitivne individualne osobine
• Pozitivna zajednica

Sva tri koncepta opisuju ljudski angažman sa ciljem postizanja pozitivnih doga?aja, otvoren pristup, emocionalnu inteligenciju, utjecaj pozitivnih emocija i svjesnost ljudi da pozitivan pristup ?ini dobro pojedincima i zajednici.

Pitanje 5.
Navedite, molim vas, još i tri pojedinca koji su u svijetu uvelike poznati u podru?ju pozitivne psihologije, te su zaslužni za razvoj ove psihološke grane.

Odgovor:

Prva osoba koja je predstavila pojam i postavila temelje za razvoj pozitivne psihologije bio je psiholog Abraham Maslow koji je utemeljio smjer ka prou?avanju rasta i razvoja ljudskih kognitivnih ponašanja u pozitivnom smislu.

Martin Seligman zapo?eo je primjenu pozitivne psihologije u društvu kako bi život u?inili boljim, te je u suradnji sa Mihaly Csikszentmihalyiem pokrenuo razvoj ove psihološke grane i smatra se „ocem” pozitivne psihologije (Lino, 2016), a izdavanjem posebnog ?asopisa American Psychologist koji je sadržavao radove iz podru?ja pozitivne psihologije znatno su utjecali na razvoj ove psihološke grane.

Osim navedenih psihologa, može se istaknuti i doprinos psihologa Christophera Petersona koji je sa Martinom Seligmanom istraživao pozitivne ljudske osobine na temelju ?ega je definirana VIA klasifikacija ljudskih karakternih snaga i vrlina.

Pitanje 6.
Gdje je sve, te na koje je na?ine pozitivna psihologija primjenjiva?

Odgovor:

Pozitivna psihologija može se primijeniti u svakodnevnom poslovnom i društvenom okruženju u kojem bi se na prakti?an na?in djelovalo na postizanje pozitivnih doga?aja i usmjeravalo na pozitivno ljudsko funkcioniranje.

Pozitivnim psihološkim pristupom stvaraju se kvalitetne vještine kao što je svjesnost kojim se postiže željeni ishod, te primjerice isti?u?i svoje snage ljudi prihva?aju nastale promjene u svom životu poti?u ono najbolje u ljudima s ciljem da nau?e kako kvalitetnije i bolje živjeti u sadašnjem vremenu, te istodobno podižu?i razinu pozitivne svijesti i optimisti?kog ponašanja i razmišljanja u budu?nosti.

Pitanje 7.
Ukratko opišite svoju organizaciju (?ime se bavi, koje su njezine karakteristike, koliko je velika, tko u njoj djeluje, s kime organizacija sura?uje, koje su njezine svrhe, ciljevi itd.).

Odgovor:

Organizacija u kojoj sam zaposlena je veliko poduze?e u državnom vlasništvu koje djeluje na više lokacija kao jedno od tijela državne uprave u Republici Hrvatskoj ?iji djelokrug poslovanja obuhva?a poslovna podru?ja iz cestovnog, pomorskog, željezni?kog i zra?nog prometa i infrastrukture. Obzirom na širinu djelokruga u organizaciji su ustrojene organizacijske jedinice koje se bave to?no odre?enim poslovima prema djelokrugu poslovanja u kojima je zaposlen razli?it broj zaposlenika. Upravo razli?it broj zaposlenika unutar svake organizacijske jedinice može djelovati na razli?ite pristupe nadre?enih prema podre?enima, te utjecati na me?usobne odnose, komunikaciju, angažiranost i poslovnu u?inkovitost na osnovu ?ega se stvara organizacijska klima.

Generalno gledaju?i funkcioniranje i ponašanje zaposlenika u organizaciji u kojoj radim, može se re?i da je organizacijska klima vrlo dobra. Osim što organizacija ulaže u razvoj ljudskih potencijala, u velikoj mjeri uvažava mišljenja svojih zaposlenika i poštuje dostojanstvo svih radnika, moglo bi se re?i da poti?e na stvaranje osje?aja pripadnosti pojedinaca u organizaciji, a time i stvaranju pozitivne klime u radnom okruženju.

Usprkos dobroj poslovnoj klimi, unutar organizacije zasigurno ima i pojedinaca koji se osje?aju da su u odre?enim podru?jima osobnih i radni?kih prava zakinuti kao što je, primjerice napredovanje na bolje radno mjesto. Upravo zbog takvih pojedinaca ?ija su razmišljanja i poimanja ponekad i neosnovano negativna, nadre?eni zaposlenici kao i cijeli kolektiv u organizacijskoj jedinici trebao bi biti angažiraniji i motivirati pojedince na prihva?anje donesenih odluka.

Zbog takvih slu?ajeva kojih zasigurno ima i u drugim organizacijama uvijek postoji potreba za daljnjim razvojem me?uljudskih odnosa na koje bi primjena pozitivne psihologije konstruktivno djelovala i utjecala na pozitivizam, psihološku stabilnost, kolegijalnost i pripadnost organizaciji stvaraju?i pozitivne doživljaje i omogu?avaju?i kvalitetniju radnu atmosferu, a samim time utjecalo bi se na osje?aj zadovoljstva na poslu, te uspješnost u društvenoj i radnoj okolini što bi postiglo ve?i osje?aj sre?e kod ljudi, odnosno zaposlenika.

Pitanje 8.
Zašto ste se odlu?ili da uvedete pozitivno-psihološki pristup u svoju organizaciju?

Odgovor:

Usprkos dobroj organizacijskoj klimi koja vlada u organizaciji, potrebno je nadograditi ljudsku svijest i utjecati na ponašanje ljudi koji su zaposleni u organizaciji, a to je mogu?e posti?i uvo?enjem pozitivno-psihološkog pristupa u me?uljudskim odnosima kojim ?e se utjecati na pozitivnije razmišljanje, postupanja, stavove i ponašanja zaposlenika.

Pitanje 9.
Kakvim se konkretnim koristima nadate od uvo?enja pozitivne psihologije u svoju organizaciju, te ?ime utemeljujete svoja o?ekivanja (na temelju ?ega to o?ekujete)?

Odgovor:

Psihološke promjene u radnom okruženju u pozitivnom smislu utjecale bi na optimizam zaposlenika, a time i na radnu u?inkovitost. Iskren pristup, tolerancija, prihva?anje, dobra komunikacija pomažu individualnom osobnom rastu i razvoju pozitivnog potencijala u ljudima koje nam omogu?uje primjena pozitivne psihologije u radu i me?uljudskim odnosima stvaraju?i socijalni efekt, ugodna iskustva, zanos i o?ekivano pozitivno prihva?anje promjena.

Pitanje 10.
Što biste na kraju ovoga intervjua još poru?ili našim ?itateljima/gledateljima/slušateljima? Možete li za kraj našoj publici dati neki fragment pozitivne psihologije (neku misao ili nešto podobno) što bi i njima koristilo u njihovom poslu ili u drugim podru?jima života?

Odgovor:

Primjena pozitivne psihologije u radu i me?uljudskim odnosima može mnogo doprinjeti Vama, Vašim suradnicima i cijeloj organizaciji što je dokazano ranijim empirijskim istraživanjima u kojima su prikazana pozitivna djelovanja i iskustva primjene pozitivne psihologije kojima se mogu uvesti poboljšanja u radu i me?uljudskim odnosima u Vašoj poslovnoj i društvenoj okolini. Tako?er, primjena pozitivne psihologije ne djeluje kratkoro?no, ona ima dugoro?ni utjecaj u svim sferama privatnog i poslovnog života koje podiže na bolju, kvalitetniju i sretniju razinu.

Angažmanom naših snaga i vrlina u svakodnevnom životu i radu stvaramo blagostanje i psihološku dobrobit sebi i drugima koje u nama budi pozitivne emocije i stvara osje?aj vrijednosti vlastitih postignu?a i podiže razinu kvalitete življenja. (M.Seligman).

LITERATURA
Lino, C. (2016). Positive psychology: An introduction. Online, dostupno na: https://positivepsychologyprogram.com/positive-psychology-an-introduction-summary/ pristup: 6.svibnja 2018.

Rijavec, M., Miljkovi?, D. (2006). Pozitivna psihologija: psihologija ?ije je vrijeme (ponovno) došlo. Društvena istraživanja: ?asopis za op?a društvena šitanja, 15(4-5 (84-85)), 621-641. dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10856 pristup: 5.svibnja 2018.

x

Hi!
I'm Anna!

Would you like to get a custom essay? How about receiving a customized one?

Check it out